петак, 23. децембар 2016.

Zaštita orla belorepana


Orla belorepana kao retku vrstu ugrožavaju mnogi faktori, pre svega oni koji potiču od čoveka: korišćenje izuzetno otrovnih zabranjenih pesticida kao i krivolov.


 
Kako Goran Sekulić iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije kaže:
„Orao belorepan je ustvari jedna od najkrupnijih grabljivica kod nas, pravi orao čiji raspon krila  je preko dva metra i kao i sve krupne grabljivice pre svega orlovi i lešinari on je dosta ugrožen.“

„Orao belorepan zahvaljujući svom načinu života je ptica koja je najpogođenija zloupotrebom pesticida, odnosno od 2009. do današnjeg dana pronađeno je samo u Vojvodini 39 leševa ove strogo zaštićene vrste ptica.“- Navodi Marko Tucakov iz pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

Svetski fond za prirodu uz podršku Pokrajinskog  sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, a u saradnji s Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode, Zavodom za zaštitu prirode Srbije, Društvom za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i JP „Vojvodinašume”  pokrenuo je kampanju za odgovorno korišćenje pesticida u prirodi pod nazivom „Čujte i ne trujte! Orao pao”. 

"Radimo na području specijalnog rezervata Gornje podunavlje jako dugo već jedno pet godina na uspostavljanju prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. I radeći na zaštiti ovog područja koje zovemo evropski Amazon mi smo došli do podatka radeći monitoring vrsta da je veliko trovanje orla Belorepana i da je samo prošle godine nađeno 11 uginulih ptica. Od tih 11 uginulih ptica 8 ptica su otrovane karbo furanom koji potiče iz pesticida koji je zabranjen prošle godine.“- Navodi Duška Dimović Svetskog fonda za prirodu.

Orintolog Ištvan Ham navodi svoje viđenje stvari:
„Prošle godine najveće trovanje bilo je kod sela Svilojevo zato što ovde postoji jedan veliki ribnjak, u blizini je specijalni rezervat prirode gornje Podunavlje gde se gnezdi petnaestak parova belorepana i svi oni izlaze na taj ribnjak povremeno za hranu.“

„To je samo po sebi bilo činjenica koja je alarmirala veliki broj državnih organa koji su u lancu nadležnosti zaduženi da reaguju. Zbog toga smo i kao Pokrajinski zavod započeli kampanju Čujte i ne trujte, orao pao. Tim povodom smo i ovde na edukaciji kako bi smo razgovarali sa svim institucijama koje su zaista nadležne da reaguju da bi smo jednom konačno imali pravosnažnu presudu protiv onih koji su ovakve stvari radili. A razlog je o pošasti neodgovorne upotrebe pesticida, u situaciji kada su pesticidi lako dostupni, a koriste se i oni koji su zakonom zabranjeni.

Ovde se radi o Karbofuranu koji je zabranjen, ali je na tržištu ostala velika količina“.-Navodi Marko Tucakov.
Karbofuran je visoko toksični pesticid, koji je korišćen za predsetveno tretiranje semena u zaštiti od štetnih insekata. Iako je zabranjen 2014. osnovano se sumnja da ga i dalje koriste nesavesni poljoprivrednici. Izaziva paralizu mišića, blokira nerve i dovodi do gušenja.

Karakteristika orla belorepana je da često prelazi velike razdaljine od gnezda:
Problem je i u tome što poljoprivrednici ne znaju dovoljno o upotrebi pesticida, kao i u činjenici da u Srbiji ne postoji sistemsko resenje za sakupljanje, deponovanje, adekvatno uništenje ili reciklažu  prazne ambalaze od pesticida, koja spada u opasan ambalažni otpad. To ipak ne znači da ne treba raditi na podizanju ekološke svesti poljoprivrednih proizvođača.

Orao belorepan je ugrožen i zato što je njegovo razmnožavanje i polno sazrevanje veoma sporo.
Rešenje za bezbednu ishranu orla belorepana pronađeno je u selu Svilojevo  u saradnji i sa meštaninom koji je ustupio svoje zemljište kao hranilište belorepana i  ostalih ptica.
U specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje orao belorepan, kao jedan od glavnih simbola ovog zaštićenog područja, ima dva hranilišta. JP Vojvodina šume, kao upravljač područja, uz pomoć svetskog fonda za prirodu napravilo je prvo hranilište. Svi uključeni u zaštitu orla belorepana se nadaju da će njihov veliki trud uroditi plodom, i da će orao belorepan izbegnuti istrebljenje.





Tekst je nastao uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.












Нема коментара:

Постави коментар